Promijenite vrstu slova
| Isprintajte
25.03.2008
Budućnost nalik na prošlost
Autor: Tina Jelin
Učenici bošnjačke i srpske nacionalnosti iz Osnovne škole "Čapljina“, koji rade po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku, moraju napustiti zgradu srednje škole i preseliti se u djački dom. Ova odluka nadležnih vlasti novi je pokušaj podjele najmladjih po nacionalnoj pripadnosti – smatraju roditelji djece za koju je renovirana zgrada doma. Oni su danas održali proteste u Čapljini.
U logorima Herceg Bosne Natko Bitanga proveo je nekoliko mjeseci. Iako je po povratku u rodnu Čapljinu vjerovao u suživot i dobrosusjedske odnose, malo toga se u Čapljini promijenilo na bolje - zahvaljujući prije svega
aktuelnoj politici podjela.
Ista ta politika, kaže nam Natko, nedavno je donijela odluku o deložaciji
u
č
enika
Osnove
škole,
koja
radi
po
federalnom
planu
i
programu,
iz
zgrade
koju
su
koristili
z
ajedno
sa
Srednjom
š
kolom
na
hrvatskom
jeziku
.
Za Osnovnu školu adaptirana je zgrada u Đačkom domu, gdje
su
tokom
rata
bili
zatvoreni
civili
,
bo
š
nja
č
ke
ž
ene
i
djeca
. Između ostalih - i veliki broj članova Natkove porodice:
„U ovom logoru je bilo zatočeno negdje oko stotinjak bošnjačkih civila, Između ostalih, tu su bili zatočeni moja nena, majka, žena, dijete od 18 mjeseci, od brata žena, njeno dvoje djece - jedno 3, jedno 4 godine. Sada drugo dvoje djece treba da mi ide u ovaj objekat. Ja mislim da je to ispod svakog ljudskog nivoa.“
Bitanga je danas, zajedno sa roditeljima 170
u
č
enika
bo
š
nja
č
ke
i
srpske
nacionalnosti
Osnovne
š
kole
Č
apljina,
protestirao
protiv
delo
ž
acije
djece
, simbolično - sa žutom trakom
na
rukavu
kao
simbolom
segregacije
koju
su
tokom
Drugog
svjetskog
rata
nosili
Jevreji
. Sead Tabaković, predstavnik roditelja:
„I ovo je način bio da skrenemo pažnju na sebe, da imamo problem u Čapljini, da su naša djeca sada obilježena.“
U dopisu koji su roditelji uputili svim relevantnim institucijama zatraženo je da se djeci omogući da završe školsku godinu o objektu Srednje škole Čapljina, te da se do početka nove školske godine pronađe kompromisno rješenje koje ne bi pretpostavljalo fizičko odvajanje djece, ili, kako Tabaković dodaje:
“Da fino djeca idu i u onu tamo školu, pa ako treba i u ovaj Đački dom, ali da idu popola i hrvatska i bošnjačka i srpska djeca, a ne da se dijele po nacionalnoj osnovi.”
Odluku
o
zasebnoj
š
kolskoj
zgradi
Op
ć
insko
vijeće
Č
apljina,
na
č
elu
sa
HDZ
-
om,
donijelo
je
prošle
godine
uz
podršku
vladajuće
bošnjačke
SDA
,
bez
konsultacija
sa
roditeljima
.
Zbog
čega
se
nije
insistiralo
na
objedinjavanju
š
kola
,
na
č
elnik
čapljinske
općine
Stjepan
Š
utalo
za
naš
radio
kaže
:
„Osnovna škola Čapljina je objekat u koji vjerojatno ide najveći broj učenika u bilo kojoj školi u Hercegovini, tako da je ne vidim da ima slobodnog vremena osim iza 8 ili 7 sati navečer, inače prije toga škola čak radi u dvije smjene i ima neku polusmjenu. Dakle, ima različitih kombinacija kako zadovoljiti potrebe učenika koji sad tamo idu.“
Podsjetimo
da
su
roditelji
čapljinskih osnovaca
više
od
mjesec
dana
prošle
godine
bojkotirali
nastavu
po
saznanju
da
se
za
njihovu
djecu
obnavlja
spomenuti
objekat
. Pokušavajući smiriti situaciju
u
Čapljini
,
federalna
ministrica obrazovanja
M
eliha
Alić
tada
je
poručila
:
“Dakle, mi ovdje u ovom momentu možemo podržavati sve ono i sve one prostore u kojem zajedno mogu djeca ići na nastavu.”
Iako
se,
sudeći
prema
današnjem
saopćenju,
stav
federalnog
ministarstva
nije
promijenio,
ili
„
ministarstvo
je
spremno
ulo
ž
iti
finansijska
sredstva
u
pro
š
irenje
smje
š
tajnih
kapaciteta
postoje
ć
e
š
kole
”,
zbog
čega
se
jedno
govori
a
drugo
provodi
na
terenu
,
od
ministrice
A
lić nismo
uspjeli
saznati
.
Z
a
razliku
od
prethodnih
godina,
kada
se
za
neprovođenje
reforme
obrazovanja
političke
stranke
kažnjavalo
,
glasnogovornica
OSCE-a
Radmila
Vlatković, komentirajući
situaciju
u
Čapljini,
mogla
je
tek
poručiti:
“Misija OSCE-a smatra da ovaj problem trebaju riješiti lokalne vlasti.”
Podsjetimo da su 2002. godine svi kantonalni, odnosno entitetski ministri obrazavanaja potpisali ugovor o posebnim potrebama djece povratnika, gdje se izričito kaže da će škole biti objedinjene. Ne samo da se potpisane obaveze nisu ispoštovale, jer osim mostarske gimnazije, nijedna škola na području HNK-a nije administrativno - pravno objedinjena, već se djeca, poput čapljinske, šalju u objekte koji su nekada bili logori.
Nerina Dizdara, iz Foruma mladih Stolac, održavanje statusa podjela ne iznenađuje:
“Ovdje se ustvari povratnicima šalje jasna poruka da će i njihova budućnost sličiti njihovoj prošlosti. To je više jedan način razračunavanja sa svima onima koji ne pristaju na podjele.”
Od
svojih zahtjeva roditelji čapljinskih osnovaca neće odustati, kako su nam danas kazali, i pod cijenu da djeca izgube školsku godinu, čime su lokalni dužnosnici već zaprijetili.
Sva prava zadržana. Radio Free Europe / Radio Liberty © 2008 RFE/RL, Inc. Kontakti:
slobodnaevropa@rferl.org