Pritisci na budžet iz kog se finansira najveći dio socijalnih davanja sve su veći. Zakoni koji obezbjeđuju sve veća socijalna davanja po pravilu dolaze u vrijeme predizbornih kampanja. Federalni ministar finansija Vjekoslav Bevanda upozorava da poseban problem predstavljaju zakoni čiji predlagač nije Vlada:
„I van dosega Vlade, svjedoci smo u posljednje vrijeme da se znaju donijeti zakoni na Parlamentu, a da predlagač nije Vlada, kojima se novi konzumenti uvode u prava.“
Ispostaviće se da su izdvajanja za nezaposlene demobilisane borce obećanje bez pokrića. Oni, naime, već četiri mjeseca nisu primili obećane naknade jer nedostaje novac. I Slaviša Šućur, poslanik u federalnom Parlamentu, podsjeća da se pitanja demobilisanih boraca aktueliziraju uvijek uoči izbora, te da taj problem nikada nije riješen na pravi način:
„Davanje nerealnih obećanja, a kada se u predizborne svrhe neka rješenja donose bez ikakve prave podloge, onda se pokušava na sve načine panično zaštititi, odnosno pobjeći od te vrste odgovornosti.“
Marco Mantovanelli, šef Ureda Svjetske banke u BiH, upozorava da zakonodavstvo koje uređuje pitanja ratnih invalida i demobilisanih boraca predstavlja fiskalno opterećenje za Federaciju. Ukoliko se nešto ne promijeni u budućnosti, to može još više potkopati kapacitete federalne Vlade za iskorištvanje budžetskih sredstava za razvoj:
„Mi smo svjesni da svako društvo prihvata i priznaje ono što je za zemlju učinjeno za vrijeme konflikta. To nije princip na koji se mi žalimo. Ono što mi želimo reći je da priznavanje tih zasluga mora biti na fiskalno održiv način, tako da federalna Vlada ima prostora i mogućnosti da plaća i potrebne investicije. Doneseni zakoni u datom momentu mogu ublažiti problem. Međutim, pitanje je šta će se desiti dugoročno, posebno šta će se desiti s onim sredstvima koje bi Federacija, kantoni i opštine koristili za finansiranje svojih razvojnih projekata.“
Socijalna izdavanja nedavno su uvećana i u Republici Srpskoj. Izdvajanja iz entitetskog budžeta po osnovu boračko-invalidske zaštite i penzijsko-invalidskog osiguranja za boračku populaciju u ovoj godini iznosiće 300,000.000 konvertibilnih maraka. Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić upozorava da sva ova povećanja nemaju osnovu u realnim izvorima finansiranja što bi i RS moglo dovesti u sličnu situaciju u kakvoj se trenutno nalazi Federacija:
„Finansijska održivost znači imati na dugi rok rješenja odakle će se nešto finansirati, a to podrazumijeva, naravno, rast proizvodnje, rast produktivnosti, sve ono što izdržava državne institucije, odnosno republičke u ovom slučaju. To, nažalost, nemamo.“
S druge strane, šef poslaničkog kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Narodnoj skupštini RS-a Željko Mirjanić tvrdi da entitetski budžet može podnijeti sva predviđena izdvajanja:
„Mislim da se tu najveći problem postavlja kada se donose političke deklaracije, odnosno kada su zakoni u osnovi deklarativne prirode u cilju da se pridobiju glasači. Međutim, ne bih postavio taj problem u RS-u iz razloga što smo sad izvršili povećanje budžetskih troškova za 25,000.000 maraka, uz sve procjene da budžet RS-a to može izdržati i da tu vrstu problema nećemo imati.“
Privremeno gašenje socijalnih požara izaziva samo inflaciju novih socijalnih zahtjeva, navodi bivši ministar finansija Federacije BiH Nikola Grabovac:
„Mislim da sistemski treba da se razriješi to pitanje. Ovog časa u BiH postoje pune pretpostavke da se to vrlo uspješno riješi, ne na poltronski način, ne na kalkulantski način nego na jedan stručan način tako da spriječimo bilo kakve negativnosti.“