Ovako su ljudi reagovali juče nakon izlaska sa polaganja kojim su dokazivali znanje crnogorskog jezika:
"Moja zamjerka je jer ja imam diplomu državnog Univerziteta u Crnoj Gori, tražim državljanstvo Crne Gore, završio sam taj fakultet na zvaničnom jeziku u Crnoj Gori, ne postoji odluka kada je neko završio neku školu u Crnoj Gori, bilo srednju, osnovnu, fakultet da je on oslobođen tog testa. Ja sam danas bio primoran kao i mnogi drugi ljudi koji možda imaju istu situaciju kao i ja da polaže taj test i da pri tome uplati 100 eura, što uopšte nije mala cijena".
"Ispit je bio više nego banalan, mislim da je to dovoljno reći."
"Prihvatila sam to da jednostavno moram da uradim. Nisam se mnogo opterećivala oko toga".
RSE: Koliko živite u Crnoj Gori?
"Od '92. godine."
Organizacija polaganja u nadležnosti je Ispitnog centra Crne Gore, čiji direktor Željko Jaćimović nije bio dostupan za objašnjenje zašto ljudi sa prostora bivše Jugoslavije koji apliciraju za crnogorsko državljanstvo, a sa srpskohrvatskog su govornog područja, ne tako davno zvaničnog jezika u Crnoj Gori, moraju da se izlažu proceduri koja ima svoje opravdanje samo za strance sa drugih govornih područja. Uostalom i kada je riječ o crnogorskom, srpskom, hrvatskom i bosanskom politički je stav da je riječ o jednom jeziku sa četiri imena, a čak i svi ti jezici u službenoj su upotrebi u Crnoj Gori.
Abeceda crnogorskog jezika Analitičar, sociolog
Srđan Vukadinović kaže da je riječ o klasičnom crnogorskom prepisivanju stranih normi bez bilo kakvog pokušaja prilagođavanja ovdašnjim uslovima koji su više nego specifični u ovoj oblasti. Osim toga, Vukadinović ističe:
"Polaganje stranog jezika jeste uslov za sticanje državljanstva u mnogim zemljama, ali tu se prije svega misli na ljude koji su stranci, koji dolaze sa nekog drugog govornog područja. Kada je u pitanju ex-goslovenski prostor tu se radi o jednom jeziku, bivšem srpskohrvatskom ili hrvatskosrpskom jeziku jer taj je jezik standardizovan i svi ti ljudi koji dolaze sa tog govornog područja koji danas govore samo drugim političkim jezicima, koji samo imaju drugi naziv, oni su mnogo mnogo puta polagali taj jezik".
Komentarišući ovu situaciju, uviverzitetski profesor Dragan Koprivica kaže da se od svega izgovorenog za vrijeme poslaničkog staža u parlamentu jedino sjeća svoje više puta ponavljane rečenice «da je Crna Gora zemlja čuda»:
"Očigledno je da ona ne prestaje to da bude, ne zahvaljujući Ispitnom centru jer u njemu rade ozbiljni ljudi, ali je očigledno od strane vladajućih moćnika nametnuto da se na najbanalniji način zadovolji forma makar na račun toga da oni koji polažu taj takozvani ispit ispadnu smiješni samima sebi. Naše domaće klasično pokondirenje koje donosi u najmanju ruku farsu i nezadovoljstvo ljudi koji su na ozbiljan način htjeli da steknu crnogorsko državljanstvo. Ali kako mi to u Crnoj Gori kažemo, bez komendije nikako ne može ništa da prođe, pa čak ni sticanje državljanstva. Duboko se nadam da će ta smijurija biti prekinuta i da će oni koji govore srodnim jezicima državljanstva dobijati bez tog tragikomičnog ispita".
Takođe, univerzitetski profesor i poslanik opozicionog Pokreta za promjene Branka Bošnjak između ostalog navodi da osim poniženja nije zanemarljiva ni uplata od 100 eura za dokaz o znanju jezika:
"Mislim da nije bilo dovoljno sluha i da se trebao napraviti izuzetak zato što su ti ljudi ipak dovedeni u ponižavajući položaj, jer se radi maltene o istom jeziku koji se različito, zavisno od zemlje iz koje potiču, naziva. Diskutabilna mi je i sama cifra od 100 eura. Mislim da je ovo ipak visoka cifra za naš standard za plaćanje, za polaganje tog ispita".
Na sajtu Ispitnog centra navodi se da se provjera znanja crnogorskog jezika sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Na pismenom dijelu kandidati pokazuju znanje iz tri oblasti: slušanje, čitanje i pisanje. Poslije završenog usmenog dijela kandidati pred komisijom polažu govor. Jedno od pitanja gdje su kandidati juče morali da uoče izostavljeno slovo bilo je "Krompir se stavlja u d(ž)ak".